|
5 faza u razvoju misli Kena WilberaDosadašnji rad Kena Wilbera može se uvjetno podijeliti u pet faza: Faza 1 (1977-1979), koju je sam opisao svoju "romantičku-jungovsku" fazu. Poput mnogih romantičkih filozofa i jungovskih psihologa, vidi duhovni rast kao (potpun ili djelomičan) povratak u savršeno stanje koje je postojalo u prošlosti, no koje je izgubljeno tijekom procesa rasta, ili kulturalne povijesti. Faza 2 (1980-1982), u kojoj razvija svoju razvojnu psihologiju u veći kontekst tako što integrira istočnu i zapadnu psihologiju. Duhovni rast sada vidi kao nešto što dolazi nakon odrastanja. Drugim riječima, nismo izgubili duhovnu savršenost, već rastemo u nju i postajemo savršeno probuđeni postepenim procesom razvoja i produbljivanja svjesnosti. Faza 3 (1983-1987), u kojoj kroz godine pročišćuje i usavršava svoj model razvoja. Razvoj se više ne shvaća kao homogeni proces, u kojem sopstvo prolazi kroz niz stupnjeva redom, već kao kompleksni proces, koji se sastoji od nekoliko razvojnih linija (kao kognitivna, emocionalna, socijalna, duhovna itd.) a sopstvo na razne načine mora održavati finu ukupnu ravnotežu između ovih linija. [U godinama 1987-1995 ne objavljuje mnogo zbog privatnih razloga, prvenstveno zato što se njegova supruga razboljeva i umire 1989. Ovo razdoblje je opisano u knjizi "Grace and Grit" objavljenoj 1991. godine.] Faza 4 (1995-2001), u kojoj dodaje socio-kulturalnu dimenziju svojem modelu pojedinačnog razvoja, te više pažnje poklanja neurološkim procesima koji prate svijest. Shemom četiri kvadranta (intencionalni, neurološki, kulturalni i socio-ekonomski) iskazuje međuzavisnost ovih dimenzija, kao i jednostranost svih gledišta koja se zasnivaju na samo jednom kvadrantu, a sumnjaju valjanost/istinitost drugih kvadranata. Faza 5 (2001-danas), poznata kao "post-metafizička", u kojoj Wilber pomiče svoj fokus s metafizičke pozadinske filozofije (involucija/evolucija, razine bivanja) u evolucionarnu perspektivu zasnovanu na Sheldrakeovoj zamisli "prisutnosti prošlosti" u sva četiri kvadranta. Zadržava nekoliko osnovnih postavki perenalne filozofije (Jednost, te neke involucijske datosti), ali se priklanja ovostranom viđenju ljudske evolucije, kao u primjeni Spiralne dinamike. Njegov model obuhvaća sve kvadrante, sve razine, sve razvojne linije, sva stanja, sve tipove -- ili, ukratko, AQAL.
Priredio Diego Sobol, 2003
|